Podjela na listove karata i katastarskih planova Republike Hrvatske u HTRS96/TM projekcijskom koordinatnom referentom sustavu

Osnovni podaci nove podjele na listove - HTRS96/TM


Nova podjela na detaljne listove je definirana pravcima u HTRS96/TM ravnini projekcije te su i korisni prostori listova karata omeđeni pravcima. U novom projekcijskom koordinatnom sustavu se ispred apcise upisuje E (istok, eng. East; u staroj projekciji Y), a ispred ordinate N (sjever, eng. North; u staroj projekciji X). Podjele na detaljne listove izrađena je za mjerila službenih kartografskih proizvoda.


Podjela na listove izrađena je za službena kartografska i topografska mjerila.

Tablica 1. Službena mjerila i proizvodi
Mjerilo
Oznaka mjerila
Proizvodi
Oznaka proizvoda
1:250 000
250k
Topografska karta 1:250 000
TK250
1:100 000
100k
Topografska karta 1:100 000
TK100
1:50 000
50k
Topografska karta 1:50 000
TK50
1:25 000
25k
Topografska karta 1:25 000
TK25
1:10 000
10k
Hrvatska osnovna karta 1:10 000
HOK10
1:5 000
5k
Hrvatska osnovna karta 1:5 000
Digitalni ortofoto 1:5 000
HOK5
DOF5
1:2 000
2k
Katastarski plan 1:2 000
Digitalni ortofoto 1:2 000
KP2000
DOF2
1:1 000
1k
Katastarski plan 1:1 000
KP1000
1:500
0,5k
Katastarski plan 1:500
KP500

Listovi koji se dobiju novom podjelom su dulji u smjeru istok-zapada nego u smjeru sjever-jug, a to je obrnuto nego što je bio slučaj s starom podjelom na listove. Veličine listova su iste za sva mjerila, a mijenja se površina koja je obuhvaćena listovima s obzirom na mjerilo.


Tablica 2: Osnovni podaci o veličinama listova karata
Oznaka mjerila
Oznaka proizvoda
Korisni prostor lista po osi E
Korisni prostor lista po osi N
Korisni prostor lista u prirodi po osi E
Korisni prostor lista u prirodi po osi N
Površina lista u prirodi
   
[cm]
[cm]
[m]
[m]
[m2]
250k
TK250
60
40
150 000
100 000
15 000 000 000
100k
TK100
60
40
60 000
40 000
2 400 000 000
50k
TK50
60
40
30 000
20 000
600 000 000
25k
TK25
60
40
15 000
10 000
150 000 000
10k
HOK10
60
40
6 000
4 000
24 000 000
5k
HOK5
DOF5
60
40
3 000
2 000
6 000 000
2k
KP2000
DOF2
60
40
1 200
800
960 000
1k
KP1000
60
40
600
400
240 000
0,5k
KP500
60
40
300
200
60 000

Podjela na detaljne listove izrađena je za cijelo područja podjele na listove. U praksi će se najčešće koristiti listovi koji prekrivaju samo teritorij Republike Hrvatske. U donjoj tablici je dan broj listova za cijelo područje podjele i procjena broja listova koji prekrivaju kopneni dio teritorija Republike Hrvatske. Procjena broja listova koji prekrivaju kopneni dio teritorija Republike Hrvatske je dobivena na osnovu grafičkog prikaza granica u Registru prostornih jedinica koji ima pregledni karakter. Zbog toga se mogu javiti odstupanja u broju listova koji su ovdje dani i s obzirom na realne granice. Ovaj problem je izraženiji kod krupnijih mjerila.


Tablica 3. Broj listova
Oznaka mjerila
Oznaka proizvoda
Broj listova u cijelom području podjele na listove
Procjena broja listova koji prekrivaju kopneni dio teritorija RH
Ishodište podjele na listove
(gornji lijevi kut cijele sekcije ili list drugog mjerila)
250k
TK250
24
15
Gornji lijevi kut područja podjele na listove (E 200 000 m, N 5 170 000 m)
100k
TK100
150
56 
Gornji lijevi kut područja podjele na listove (E 200 000 m, N 5 170 000 m)
50k
TK50
600
175 
Gornji lijevi kut područja podjele na listove (E 200 000 m, N 5 170 000 m)
25k
TK25
2 400
575 
Gornji lijevi kut lista 50k u kojem je promatrani list 25k
10k
HOK10
15 000
2 997 
Gornji lijevi kut lista 50k u kojem je promatrani list 10k
5k
HOK5
DOF5
60 000
10 946
Gornji lijevi kut lista 25k u kojem je promatrani list 5k
2k
KP2000
DOF2
375 000
63 443
(svi listovi 2k unutar listova 50k koji prekrivaju teritorij RH)
Gornji lijevi kut lista 50k u kojem je promatrani list 2k
1k
KP1000
1 500 000
437 500
(svi listovi 1k unutar listova 2k koji prekrivaju teritorij RH)
Gornji lijevi kut lista 2k u kojem je promatrani list 1k
0,5k
KP500
6 000 000
175 000
(svi listovi 0,5k unutar listova 1k koji prekrivaju teritorij RH)
Gornji lijevi kut lista 1k u kojem je promatrani list 0,5k

Podjela na retke i stupce je neovisno za mjerila 250k, 100k i 50k, a za ostala mjerila se oznake listova dobiju na osnovu nomenklature listova sitnijeg mjerila unutar kojeg se promatrani list nalazi.

Tablica 4: Osnovni podaci o označavanju listova
Oznaka mjerila
Oznaka proizvoda
Broj redaka
Broj stupaca
Oznake redaka
Oznake stupaca
Ishodište podjele na listove
250k
TK250
6
4
101-106
1-4
Gornji lijevi kut područja podjele na listove (E 200 000 m, N 5 170 000 m)
100k
TK100
15
10
101-115
1-10
Gornji lijevi kut područja podjele na listove (E 200 000 m, N 5 170 000 m)
50k
TK50
30
20
101-130
1-20
Gornji lijevi kut područja podjele na listove (E 200 000 m, N 5 170 000 m)
25k
TK25
2
2
1-4
Gornji lijevi kut lista 50k u kojem je promatrani list 25k
10k
HOK10
5
5
1-25
Gornji lijevi kut lista 50k u kojem je promatrani list 10k
5k
HOK5
DOF5
5
5
1-25
Gornji lijevi kut lista 25k u kojem je promatrani list 5k
2k
KP2000
DOF2
25
25
1-625
Gornji lijevi kut lista 50k u kojem je promatrani list 2k
1k
KP1000
2
2
1-4
Gornji lijevi kut lista 2k u kojem je promatrani list 1
0,5k
KP500
2
2
1-4
Gornji lijevi kut lista 1k u kojem je promatrani list 0,5k

Svakom listu dodijeljena je nomenklatura koja predstavlja jedinstvenu oznaku lista. Pojam nomenklatura se koristi u više znanstvenih disciplina (npr. botanička nomenklatura, zoološka nomenklatura, nomenklatura planeta i dr.). Etimologija riječi nomenklatura dolazi od latinski: nomen (ime) + calare (zvati) - zvati po imenu. Imenica nomenklatura označava:

  • ime,
  • skup imena ili termina,
  • skup pravila koji se koriste za formiranje imena ili izraza u pojedinom području znanosti ili umjetnosti.

U kartografiji nomenklatura je tradicionalan oblik jedinstvenog označavanja listova karata. Redovito se može podijeliti na dio koji jedinstveno definira list u sustavu podjele na listove i dio koji sadrži ime lista. Ime lista služi da bi širi krug korisnika što jednostavnije smjestio list u prostoru. Za ime lista se koristi toponim opće poznatog geografskog objekta (obilježja), koji se nalazi na promatranom listu karte.

Usvojene nomenklature listova ne sadrže oznaku proizvoda već mjerila. Zbog toga proizvodi istog mjerila (npr. HOK5 - DOF5, DOF2 – KP2000) imaju iste nomenklature, a oznaka proizvoda se mora posebno navesti. Strukture nomenklatura za pojedino mjerilo su dane u donjoj tablici. S obzirom na hijerarhijski odnos podjele na listove, nomenklature sadrže oznake listova sitnijeg mjerila unutar kojeg se promatrani list krupnijeg mjerila nalazi.

Tablica 5: Struktura nomenklatura
Oznaka mjerila
Oznaka proizvoda
Struktura nomenklature
Primjer
250k
TK250
250-redak-stupac toponim-250k
250-101-2 Zagreb
100k
TK100
100-redak-stupac toponim-100k
100-103-5 Zagreb
50k
TK50
50-redak-stupac toponim-50k
50-105-9 Zagreb
25k
TK25
25-25kbrojlista-50kredak-50kstupac toponim-25k
25-4-105-9 Zagreb (zapad)
10k
HOK10
10-10kbrojlista-50kredak-50kstupac toponim-50k
10-25-105-9 Zagreb
5k
HOK5
DOF5
5-5kbrojlista-25kbrojlista-50kreadk-50kstupac toponim-25k
5-1-4-105-9 Zagreb (zapad)
2k
KP2000
DOF2
2-2kbrojlista-50kredak-50kstupac
2-591-105-9
1k
KP1000
1-1kbrojlista-2kbrojlista-50kredak-50kstupac
1-4-591-105-9
0,5k
KP500
5-0,5kbrojlista-1kbrojlista-2kbrojlista-50kredak-50kstupac
5-1-4-591-105-9

Ime lista je pridruženo listovima karata mjerila 250k, 100k, 50k i 25k koje prekrivaju kopneni dio teritorija Republike Hrvatske. Nomenklature za listove mjerila 10k i 5k hijerarhijski preuzimaju ime lista iz nomenklatura lista karte sitnijeg mjerila 50k i 25k unutar kojeg se nalaze, a listovima krupnijih mjerila 2k, 1k i 0,5k se ne pridružuje ime lista. Pregled pridruživanja imena listova:

  • 1:250 000 (toponim–250k) - neovisno definiran toponim,
  • 1:100 000 (toponim–100k) - neovisno definiran toponim,
  • 1:50 000 (toponim–50k) - neovisno definiran toponim,
  • 1:25 000 (toponim–25k) - neovisno definiran toponim,
  • 1:10 000 preuzima se toponim–50k,
  • 1:5 000 preuzima se toponim–25k,
  • 1:2 000, 1:1 000 i 1:500 (katastarska mjerila) toponim se ne pridružuje.

Ime lista je određeno s obzirom na dominantni geografski objekt (obilježje) koji se nalazi na promatranom listu. Pri tome se mogu odabrati geografski objekti: ojkonimi (imena naseljenih mjesta), hidronimi (imena vodnih oblika i obilježja), oronimi (imena topografskih obilježja na površini Zemlje), regionimi (imena geografskih cjelina), mareonimi (imena vezana za morska obilježja), morfonimi (imena reljefnih obilježja), horonimi (imena područja, predjela), potamonimi (imena vezana za tekućice) i sl.

Ojkonimi su poznati geografski objekti te se nastojalo dodijeliti ime grada (npr. Zagreb, Velika Gorica, Virovitica i dr.). Međutim, na listovima krupnijeg mjerila se ponekad na listu karte ne nalazi niti jedan grad. U tim slučajevima je korišteno ime najvećeg naselja ili sela (npr. Đulovac, Sirač, Brinje, Podlapača, Jasenaš i dr.).

U slučajevima kada se na listu ne nalazi naselje ili selo, korištena su imena ostalih geografskog objekta (npr. Rt Nart, Novigradsko more, Borovska ada, Komparski kut i dr.). Za pojedine otoke je uzeto njihovo ime ako nema antropogenog ili nekog značajnijeg geografskog objekta koji se nalazi na promatranom listu (npr. Jabuka, Sveti Andrija, Galijula i dr.).


na vrh
© DGU
Zadnja promjena: 4-11-2011